Interaktivna instalacija „The Expectations We Carry: Friction as Both Punishment and Drive” istražuje nevidljiva društvena očekivanja i njihov utjecaj na identitet. U formi Jenga tornja ljudske veličine rad promišlja trenje kao napetost između društvenih normi i osobnih izbora.

Svaki sloj tornja predstavlja jedan aspekt života – karijeru, obitelj, identitet, izgled, odnose, kreativnost, uspjeh ili pripadnost. Na vidljivim površinama ispisana su poznata društvena očekivanja, uz ostavljene prazne prostore koje posjetitelji ispunjavaju vlastitim iskustvima, primjerice porukama poput „Odaberi nešto praktično” ili „Budi svoj, ali se nemoj isticati”. Na taj način instalacija se postupno gradi kao kolektivni arhiv iskustava. Posjetitelji mogu dodavati i nove teme, postavljajući prazne kockice na vrh tornja.

Poput fizičkog trenja, društvena očekivanja istodobno stvaraju otpor i pokreću promjenu. Ona generiraju napetost koja oblikuje otpornost, samodefiniranje i odnos pojedinca prema društvu. Tri suptilno izbočene, uklonjive kockice pozivaju na preispitivanje očekivanja i mogu se premještati bez narušavanja stabilnosti tornja. Njihovim izvlačenjem otkrivaju se riječi poput slobode, izbora, glasa i autentičnosti, sugerirajući da propitivanje očekivanja otvara nove mogućnosti, bez nužnog rušenja sustava.

Pretvarajući nevidljive društvene pritiske u vidljivu i promjenjivu strukturu, instalacija postaje kolektivni spomenik očekivanjima i trenju te potiče posjetitelje na prepoznavanje, dijeljenje i preispitivanje iskustava koja oblikuju njihov svakodnevni život.